I. Etnogeneza Šokaca

Do današnjih dana nisu mnogobrojni povjesničari, razni znanstvenici, niti književnici odgonetnuli kvalitetno i na zadovoljavajući način riješili enigmu ''etnik Šokac''. Još od vremena Matije Petra Katančića (18.stoljeće) ta nepoznanica postojećeg i neisčezlog etnikuma sada živućeg na prostorima dijela Bosne (Srednja Bosna i bosanska Posavina), zatim istočnog dijela Hrvatske (Slavonija, Baranja i Srijem), potom dijela Vojvodine (Bačka i Srijem), u susjednoj Mađarskoj, te naposlijetku Bačke u Rumunjskoj, koje čini jednu cjelinu zemljopisno-povijesni prostor, zaokuplja kroz sve to vrijeme pažnju mnogih političkih, gospodarskih, naučnih i crkvenih krugova. Istraživači šokačkog etnikuma, ne samo da se ne slažu u određivanju imena Šokac (iznoseći svoja mišljenja) nego pojedinci ne mogu usuglasiti mišljenja niti o porijeklu tog etnikuma.

Velika većina istraživača koji su pisali o šokačkoj problematici slaže se i to potkrepljuje izvorima da Šokci potječu iz Bosne, zatim da su katolici i dio hrvatskog nacionalnog bića, te da su stoljećima iseljavali.