Žetveni običaji - Koritna

K0RITNA, 11. srpnja 1934. — Selo je pusto, kao da je izumrlo. Seljani su svi na njivama, jer je žetva u punom jeku. Nekoji su već i ovršili novu pšenicu. Plača 40 do 50 kg po krstu. Rijetka je i polegla. Stari se žetveni običaji još uvijek održavaju, žetva se počinje molitvom. Kad se dovrši, ostavi se na jednom mjestu toliko nepožnjevene pšenice, da se može jednim zamahom pokositi. U toj se pšenici traži jedna vlat koja je sama i jedna vlat sa tri iz­boja, što simbolizira Trojstvo.

Kad se taj ostatak pšenice pokosi, sveže se u snop sa tri užeta, pa se onda u snop zahode kosa, srp i vodir, a potom se izabira žito za vijenac, kod čega nitko ne smije da broji vlati, već se to čini kad se dosta vlati naizbira. Tada momak ili djevojka izvlače vlati, pa ako iz­vuku paran broj, bit će u braku do iduće žetve. Po­tom se svi žeteoci zajednički zahvale. Bogu sa tri Očenaša i Zdrave Marije. Vijenac se čuva do sv. Mafije, te se zrno nosi u crkvu na blagoslov za iduću sjetvu, a slama se kod te sjetve zaore u prvu brazdu.

HRVATSKI LIST srpanj 1934. godine iz arhive HEMEROTEKE MSO priredio STARI ŠOKAC